Najčešća pitanja

Stomatologija DAVIDOVIĆ - Najčešća pitanja

Kada, kako i čime treba prati zube?

Zube treba prati poslije svakog jela, a po najnovijim istraživanjima čak i na svaka 4 sata. Veoma je bitno i kakvu četkicu za zube koristite – treba koristiti meke četkice za zube. Pored zuba, četkicom treba oprati i izmasirati desni. U prevenciji karijesa i paradentoze prvo mjesto zauzima dobra oralna higijena.

Šta je karijes i kako nastaje?

Karijes je najraširenija infektivna bolest zuba. Kada jednom nastane, uglavnom prodire u dubinu i može u potpunosti uništiti zub sa posljedičnom upalom zubne pulpe. Karijes nastaje u zubnoj caklini demineralizacijom površine zuba i prodire u dubinu. Kada dođe u dentin napreduje puno brže, s obzirom da je dentin puno mekši od cakline. Nastanku karijesa pogoduje meka i ljepljiva hrana (hrana bogata ugljikohidratima), manjak sline, gazirana pića, loša oralna higijena. Kako bi se spriječio, potrebno je održavati redovnu i detaljnu oralnu higijenu, jesti zdravu i raznoliku hranu sa što manje slatkiša, bijelog hljeba i sokova, te redovno posjećivati stomatologa (svakih 6 mjeseci) na kontrolnim pregledima kako bi se karijes prepoznao i zaustavio u najranijoj fazi.

Šta je liječenje zuba i koliko traje?

Liječenje zuba, odnosno liječenje korijenskih kanala zuba, bezbolan je postupak koji se izvodi u lokalnoj anesteziji. Podrazumijeva čišćenje i širenje korijenskih kanala, njihovu dezinfekciju, sušenje i punjenje korijenskih kanala (gutaperkom i punilom). Liječenje zubnih kanala najčešće obavljamo u jednoj posjeti. Izuzetak su veći upalni i gnojni procesi, kada se postupak liječenja odvija kroz dvije do tri posjete.

Šta ako nakon liječenja zub i dalje boli?

Ukoliko vas zub boli neposredno nakon liječenja, pa čak i dva do tri dana poslije, radi se o normalnoj reakciji koja će proći. Međutim, ukoliko vas boli zub koji je već liječen (očišćen i napunjen) postoji mogućnost da se razvio granulom, pa je potrebno napraviti reviziju, tj. odstraniti staro punjenje, ponoviti postupak čišćenja korijenskih kanala i njihovog punjenja.

Šta ako nakon revizije bol ne prestaje?

U tom slučaju jedini preostali tretman kojim je moguće riješiti bol i upalni proces je apikotomija. Apikotomija je mali i bezbolan operativni zahvat, s obzirom da se izvodi pod lokalnom anestezijom. Izvodi se na način da se preparacijom pristupi korijenu zuba, vrh korijena se odstrani (apikotomira), a upalni proces očisti. Nakon toga slijedi šivanje. Postoperativni oporavak je vrlo brz, s obzirom da je ovaj zahvat relativno jednostavan, izvodi se brzo i ne predstavlja veliku traumu za meko tkiva i kost.

Trebam li nakon liječenja zuba piti antibiotike?

Jedino i isključivo ako ih propiše doktor dentalne medicine.

Koliko često je potrebno čistiti zubni kamenac?

Zubni kamenac nastaje kao posljedica spajanja kalcijuma iz sline sa plakom. Posljedica toga je tvrda naslaga na zubu, tj. zubni kamenac. Zubni kamenac je podloga za nastanak karijesa. Zbog toga se preporučuje redovno uklanjanje kamenca svakih 4 do 6 mjeseci, u kombinaciji sa pjeskarenjem zuba, kako bi se uklonile sve eventualno postojeće pigmentacije koje nastaju kao posljedica pušenja i konzumacije većih količina obojenih pića (kafa, čaj, crno vino).

Koje su prednosti ”bijelih plombi”?

„Bijele plombe“ su kompozitne plombe bijele boje. Najveće prednosti u odnosu na amalgamske („crne“) plombe su estetika i poštednija priprema kaviteta – uklanja se samo karijesom zahvaćeno tkivo i nije potrebna opsežnija priprema kao u slučaju amalgamske plombe. Razlog je sposobnost hemijskog vezivanja kompozita na tvrdo zubno tkivo u odnosu na amalgame koji zahtjevaju isključivo mehaničku vezu.

Da li je izbjeljivanje zuba sigurno?

Izbjeljivanje zuba je u potpunosti siguran postupak ukoliko se provodi pod kontrolom doktora dentalne medicine. Postupak traje oko sat vremena, a obuhvata čišćenje zubnog kamenca, pjeskarenje zuba i sam postupak izbjeljivanja pomoću lampe i preparata za izbjeljivanje. Štetnih nuspojava nema osim moguće prolazne osjetljivosti zuba koja prolazi kroz nekoliko dana.

Kada treba izvaditi zub?

Zubi se vade kada postoje određene indikacije za vađenje zuba: velika klimavost zuba, opsežna trauma zuba, karijesom uništene krune kod kojih nije moguće liječenje, hronični upalni procesi, velike ciste, rast nepovoljno položenih umnjaka, ortodontski problemi… Vađenje zuba može biti jednostavno ili komplikovano. Izvodi se u lokalnoj anesteziji, tako da ne osjećate bol, ali osjećate nelagodu kao što je pritiskanje i guranje koje je potrebno da bi se zub rasklimao i izvadio.

Kako se ponašati nakon vađenja zuba?

Poželjno je ne ispirati i ne mućkati tekućinu po ustima jer se na taj način može stvoriti krvni ugrušak u alveoli. Na dan vađenja zuba pije se i jede samo hladna hrana, nikako vruće i toplo. Potrebno je hladiti ranu izvana hladnim oblozima i uzimati analgetike po potrebi. Ne piti gazirano piće i prvih nekoliko dana izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Sutradan je poželjno doći na kontrolu, a nakon 7-10 dana vade se šavovi ukoliko je rana šivana. Oralna higijena normalno se održava, samo ne četkati ranu.

Da li su sve ortodonske bravice metalne?

Ne, postoje i prozirne bravice. One su više estetske i ne tako uočljive kao metalne.

Postoji li starosna granica za ortodontsku terapiju?

Nema gornje starosne granice za ortodontsku terapiju. Često se ljudi u zrelijoj životnoj dobi podvrgnu ovom tretmanu želeći poboljšati svoje zdravlje i samopouzdanje.

Kako se ponašati sa fiksnim ortodontskim apratićem?

Potrebna je redovna i detaljna oralna higijena. Ukoliko zubno meso krvari, znači da je higijena loša i potrebno je poboljšati čišćenje usne šupljine i bolje četkati zube. Pored toga, poželjno je izbjegavatI karamele, mekane i gumene bombone, žvakaće gume, tvrdu hranu (npr. orašaste plodove), a hranu poput jabuke, mrkve i sendviča bolje je rezati na manje komade. Isto tako, dolazak na redovne kontrolne preglede je neizbježan.

Šta sve može uzrokovati „krive zube“?

Uzroci su mnogobrojni: navike iz ranog djetinjstva poput sisanja palca, guranja jezika prema naprijed, disanje na usta, zatim prerani gubitak mliječnih zuba, prekobrojni zubi, nedostatak pojedinih zuba, mala vilica sa velikim zubima itd.

Da li je potrebno operisati malu cistu?

Apsolutno! Cista konstantno raste, ponekad brže, ponekad sporije, ali njen rast se neće zaustaviti. Kako raste, cista uništava okolnu kost i ukoliko se ne odstrani može uništiti kost čitave vilice. Zato je neophodno napraviti eksploraciju ciste. Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji, bezbolan je i rezultuje vađenjem i čišćenjem tkiva od cističnog sadržaja. Veoma je važno izvaditi cijelu cistu zajedno sa ovojnicom, jer cista je sklona ponovnom nastanku ukoliko se ne odstrani u potpunosti. Prazan prostor nastao razaranjem kosti ispunjava se umjetnom kosti i prekriva membranom kako bi se ubrzao proces stvaranja nove zdrave kosti.

Šta je sinus-lifting?

Sinus-lifting je postupak podizanja dna sinusa. Izvodi se u slučajevima potrebe ugradnje dentalnih implantata na mjesta gdje ne postoji dovoljna količina kosti. Na taj način podiže se dno sinusa, nastali prostor ispunjava se umjetnom kosti i ugrađuje se dentalni implantat. Postupak je bezbolan i izvodi se u lokalnoj anesteziji.

Nosim mobilnu protezu i teško mi je funkcionisati, s obzirom da mi proteza često ispada. Da li je moguće postići bolju stabilnost proteze?

Da, moguće je. Jedan od najboljih načina kojim se postiže bolja stabilnost proteze, a samim tim i poboljšava vaša kvaliteta života je ugradnja dentalnih implantata. Postoji nekoliko mogućnosti: ugradnja mini dentalnih implantata; ugradnja dva implantata i izrada proteze na lokatorima; ugradnja četiri implantata, izrada prečke i proteze na njoj.

Šta je bolje – metalkeramika ili cirkonkeramika?

U odnosu na metalkeramiku, cirkonkeramika se ubraja u grupu bezmetalnih radova, cirkon je jedan od najtvrđih materijala u prirodi sa izvanrednim sposobnostima, sa cirkonom je moguće postići bolju estetiku, a najvažnije od svega, cirkon pozitivno utiče na zubno meso jer se u potpunosti priljubi uz cirkonkeramičke navlake. Metalkeramika guši boju zbog sive metalne kapice koja je baza na koju se nanosi keramika. Zubno meso ne reaguje tako dobro na metal, pa je moguće čak i da se povuče do vidljivosti metalnog ruba.

Šta je dentalni implantat?

Dentalni implantat je zamjena za izgubljeni korijen zuba izrađen od titanijuma, hirurškim postupkom ugrađuje se u kost vilice i može biti nosač za različitu vrstu protetske nadogradnje – navlaka, most, proteza. Uspješnost ugradnje implantata je 99,7%.

Koliko vremena treba proći nakon ugradnje implantata da bi se ugradio protetski rad?

Implantat se nakon ugradnje treba oseointegrisati, tj. treba srasti sa okolnom kosti. Taj period traje 2-3 mjeseca za donju vilicu i 4-6 mjeseci za gornju vilicu. Period srastanja impantata nadoknađujemo privremenim protetskim radom kako bi ste mogli govoriti, jesti i smijati se. Implantatom možete nadoknaditi gubitak jednog zuba, više zuba ili svih zuba.

Postoji li starosna granica za ugradnju implantata? Postoji li neka zdravstvena kontraindikacija?

Gornja starosna granica za ugradnju dentalnih implantata ne postoji. Donja starosna granica je 18 godina. Apsolutna kontraindikacija za ugradnju je osteoporoza, pacijenti koji su primili terapiju hemoterapije i zračenja, psihička oboljenja, teški pušači, trudnice. Svaka druga bolest koja je pod kontrolom nadležnog doktora specijaliste (visoki krvni pritisak, dijabetes i sl.) ne predstavlja prepreku za ugradnju.

Da li je ugradnja dentalnih implantata bolna i koliko zahvat traje?

Postupak ugradnje implantata je operativni zahvat koji se izvodi u lokalnoj anesteziji, što ga čini bezbolnim. Izvodi se u strogo sterilnim uslovima što uključuje sterilne hirurške instrumente i komprese, sterilizaciju vazduha ordinacije i sterilno zapakovan dentalni implantat. Ugradnja traje oko 15 minuta po implantatu.